Tipična je to hrvatska (i jugoslavenska) priča, a vjerojatno u tome nismo usamljeni. Nakon što je prvih dana rujna 1981. otišao u “bolja prisjećanja”, za lik i za djelo Andrije Maurovića će sve više i više vladati zanimanje. Kako među izdavačima, tako i među likovnjacima i muzealcima, pa i istraživačima popularne kulture na ovim prostorima.
Tako će u tom desetljeću gornjomilanovačke “Dečje novine” (koje je vodio Srećko Jovanović) nastaviti s izdavanjem albuma i povremenim objavljivanjima Maurovića u “Yu stripu“; zagrebačka kuća “Vjesnik” (odnosno Redakcija romana i stripova) će kao svojevrstan hommage “velikom Andriji” objaviti u nastavcima “Crnog jahača” u “Strip magazinu“, dok će se na stranicama “Našeg stripa” naći prostora za “Posljednju petoricu“; u Sarajevu će pak Ahmed Hrapović i njegovo Udruženje CFSA u svescima početi izdavati (ali ne i dovršiti) “Gričku vješticu“.
Godine 1983. pariški “Dargaud” će tiskati broširani album “Čuvaj se senjske ruke” (na francuskom jeziku, preveden kao “Capes et poignards“), dok će se u švedskom specijaliziranom strip-mjesečniku “Western” u dva broja pojaviti “Povratak Starog Mačka” (nažalost bez atribucije autora)…
Taj strip je ujedno i ono ostvarenje koje će kao “reprezentativno” činiti sadržaj monografije “Hrvatski poslijeratni strip” Veljka Krulčića koju je objavila “Istarska naklada” iz Pule 1984. godine.
U godini (1985.) u kojoj će se obilježavati pola stoljeća domaćeg stripa, Maurovićeve radove nalazimo u dva izdanja novosadskog “Foruma” – u posebnom broju “Spunk novosti” (“Zlatarevo zlato“) i u redovnom broju “Stripoteke“, dok će “Večernji list” u nastavcima objavljivati integralnu verziju “Meksikanca” (strip nastao još 1951.), za koju je obradu teksta napravio Rudi Aljinović.
Maurovića nalazimo i u – galerijama! U veljači 1985. na tematskoj izložbi “Flash i sinovi – Jugoslavenski SF strip” (koja je u Galeriji “Događanja” bila sastavni dio programa Sferakona ’85. – manifestacije posvećene znanstvenoj-fantastici), koju je kao kustos potpisao Neven Antičević; a početkom jeseni iste 1985. na još jednoj tematskoj izložbi “Zagrebački strip 1935. – 1941.” u Galeriji NOVA, čiji je kustos Veljko Krulčić. U međuvremenu, Maurović je predstavljen na skupnoj izložbi jugoslovenskog stripa u okviru drugog po redu Salona stripa u Vinkovcima (rujan).
Veljko Krulčić je za “Vjesnik” iste te 1985. napisao prvi (novinski) feljton o velikom umjetniku u šest nastavaka “Taj stari, dobri, uvijek mladi Maurović“, koji je izlazio u subotnjim brojevima…
Sve to, kao da je bilo svojevrsno “hvatanje zaleta” za ono što će se na planu afirmacije i predstavljanja Andrije Maurovića događati tijekom naredne, 1986. godine. Nikad prije, a niti nikad poslije se nije desilo tolika brojnost, pa i kvaliteta prezentacije nekog od naših autora i njegova strip-stvaralaštva u jednoj kalendarskoj godini – makar većina “prezentacije” nije bila pojedinačnog karaktera.
Prisjećam se stoga u najkraćim crtama većine onoga što se događalo u tih dvanaest (nezaboravnih) mjeseci; meni osobno nezaboravnih utoliko što sam u jednom dijelu njih imao to zadovoljstvo i čast da osobno sudjelujem – kao autor, koautor ili kao suradnik, naravno uvijek s istom strašću i posvećenošću:
-
Na retrospektivnoj izložbi “Strip u Hrvatskoj 1867. – 1985.“, koja je od 21. siječnja do 4. ožujka održana u Muzejskom prostoru u Zagrebu (jednom od najreprezentativnijih izlagačkih prostora u tadašnjoj državi, današnji Klovićevi dvori), Maurović je bio najzastupljeniji autor. Izložene su originalne table i pretisci slijedećih njegovih stripova: “Vjerenica mača“, “Trojica u mraku“, “Sedma žrtva“, “Grob u prašumi“, “Ahuramazda na Nilu“, “Mimo i njegova četa“, “Meksikanac“, “Djevojka sa Sijere“. Autori izložbe (kustosi) su Veljko Krulčić i Darko Glavan.
Inače, to je bio prvi slučaj da jedna muzejska ustanova u Hrvatskoj i Jugoslaviji ugosti strip, makar kao neku vrstu dopune izložbe “Pisana riječ na tlu Hrvatske“. Izložba je izazvala veliki interes, publike, ali i medija.
Na naslovnoj stranici deplijana izložbe “Strip u Hrvatskoj 1867. – 1985.” je kadar iz stripa “Sedma žrtva”, a Maurovićev crtež je i na jednoj od strip-razglednica koje je Muzejski prostor tada izdao. -
Novosadski “Forum” (jedan od tri tada najvažnija strip-izdavača na ovim prostorima) objavljuje knjigu velikog formata, u tvrdim koricama i kunstdruck papiru, “Istorija jugoslovenskog stripa” (tom 1, čija građa završava s 1941. godinom) Slavka Draginčića i Zdravka Zupana.
U knjizi cijelo poglavlje je posvećeno Mauroviću, kao “doajenu jugoslovenskog stripa”, a o njemu i njegovu radu na stripu piše se i u poglavljima koji se bave nekim drugim protagonistima i događajima iz tog “pionirskog doba”. Maurović je predstavljen i u poglavlju “O autorima i njihovim radovima“; tu je objavljena i njegova stripografija.
Zaštitni znak Maurovićeva opusa – lik Starog Mačka nalazimo na naslovnici “Istorije jugoslovenskog stripa/1”.
-
Andrija Maurović je (zajedno s kolegom i prijateljem Walterom Neugebauerom) najzastupljeniji crtač na skupnoj izložbi “Jugoslovenski strip 1935. – 1985.” koja je od 11. do 27. travnja te godine organizirana u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Predstavljen je slijedećim stripovima: “Vjerenica mača“, “Trojica u mraku“, “Sedma žrtva“, “Čuvaj se senjske ruke“, “Kišova zagonetka“, “Uglomi, gospodar pećine” i “Biser zla“.
Naravno, i na naslovnoj stranici ovog kataloga je Stari Mačak by Maurović.
Neuobičajen detalj – izložba je imala čak pet organizatora (Muzejski prostor iz Zagreba, Muzej savremene umetnosti iz Beograda, NIRO “Dečje novine” – “Yu strip magazin” iz Gornjeg Milanovca, NIŠRO “Forum” – “Stripoteka” iz Novog Sada i Udruženje autora stripa SR Srbije), a još više selektora, nas šestoricu: Slavka Draginčića, Zorana Đukanovića, Darka Glavana, Momčila Rajina, Zdravka Zupana i mene (Veljka Krulčića).
-
Od 14. svibnja do 14. kolovoza u Muzeju revolucije naroda Hrvatske mogla se razgledati izložba “Andrija Maurović: Stari Mačak u NOB-i“, koja je u cijelosti posvećena Maurovićevu stvaralaštvu koje je nastalo za vrijeme njegova boravka u partizanima, od kolovoza 1944. do svibnja 1945. – crtežima i uljima na platnu. Sveukupno je izloženo 76 eksponata, a predstavljen je jednim dijelom i stripovima na temu NOB-a. Autor izložbe i tekstova u katalogu je Snježana Pavičić (njoj je to – kao mladoj kustosici – bila prva izložba), dok su likovni postav izložbe i dizajn napravili Žarko Beker, Nina Kallay i članovi Likovnog ateljea Vjesnikove agencije za marketing. Izložba je popraćena katalogom, plakatom, razglednicama, bedževima; o njoj je TV Zagreb snimila i zasebnu emisiju.
-
U izložbenom prostoru Jugoslavenskog kulturnog centra u Parizu od 15. svibnja do 20. lipnja je organizirana retrospektivna izložba “La bande dessinee en Yougoslavie 1866. – 1986.” (“Strip u Jugoslaviji 1866. – 1986.“), koju je organizirao Muzejski prostor iz Zagreba (direktor Ante Sorić). Autori izložbe – Veljko Krulčić i Darko Glavan.
Zaseban dio izložbe posvećen je Maurovićevom strip-stvaralaštvu; izloženi su stripovi: “Vjerenica mača“, “Ljubavnica s Marsa“, “Trojica u mraku“, “Sedma žrtva“, “Gospodar zlatnih bregova“, “Grob u prašumi“, “Zlatni otok“, “Opsada“, “Hajdučka pjesma“, “Kišova zgonetka“, “Biser zla“, “Djevojka sa Sijere“, “Čuvaj se senjske ruke“, kao i dva Maurovićeva kolor albuma (iz 1981. i 1983.) u izdanju “Dečjih novina“.
Tijekom trajanja izložbe projicirani su i dokumentarni filmovi, iz produkcije “Jadran filma“, koji su posvećeni Mauroviću, Neugebaueru i Nedeljku Dragiću, a koje je režirao Joja Remenar, po scenarijima Ranka Munitića.
“Maurović pokraj Raymonda” glasio je naslov izvještaja s pariške izložbe objavljen u dnevnom listu “Vjesnik”. -
Rješenjem Općinskog suda u Zagrebu (poslovni br. XII-0-2707/86) od 28. svibnja Općina Centar Zagreb postala je vlasnikom autorskih prava Andrije Maurovića, jer je “umro bez zakonskih nasljednika”.
-
Maurović je bio “posebni gost” na tematskoj izložbi “Jugoslavenski strip danas” (koju je selektirao Veljko Krulčić, koja je na jednom mjestu okupila desetoricu recentnih autora, od kojih su neki objavljivali na francuskom jeziku), organiziranoj na četvrtom po redu međunarodnom festivalu stripa, televizije i videa “Telebedecine” u Ajacciu (otok Korzika, Francuska) od 25. do 28. lipnja. Crtež iz Maurovićeva stripa “Meksikanac” je korišten za likovno rješenje plakata, čiji je autor Ivan Dorogi. Izložbu su zajednički organizirali redakcija omladinskog lista “Polet” i Francuski institut iz Zagreba. Na izložbi su, inače, predstavljeni slijedeći crtači stripa: Bednjanec, Delić, Devlić, Kerac, Kordej, Lazarević, Milošević, Nenadov, Pahek i Radilović. U biltenu izložbe objavljene su biografije i bibliografije zastupljenih crtača.
-
Za tematski broj o stripu časopisa “Istra” (6/7 za 1986.) zagrebački kantautor Arsen Dedić je umjesto teksta na slobodnu temu o stripu, napisao pjesmu “Trojica u mraku“, koju je posvetio Andriji Mauroviću. Ta pjesma je više puta kasnije objavljena, među ostalima u spomenaru “Mauroviću, s ljubavlju” Veljka Krulčića i u Mraovićevoj knjizi “Počelo je u Zagrebu… (povijest evropskog vestern stripa)”.
-
Sarajevski dječji tjednik “Male novine” u nastavcima je objavio “Hrabrog Nika“, koji je svoju premijeru i jedini susret s čitateljima imao upravo na stranicama istog lista, ali prije 19 godina. Za ovo objavljivanje Ahmet Muminović, tehnički urednik, je skenirao i retuširao presnimke stripa, te ga je na taj način i – “sačuvao”. Redakcija “Malih novina” je donijela odluku da honorar kojeg su predvidjeli za crtača uplate u fond za uređenje Maurovićeva groba.
-
U listopadu je objavljena monografija Veljka Krulčića “Maurović” u izdanju “Istarske naklade” iz Pule. Podnaslov monografije: 8 remek-djela jednog od najvećih svjetskih majstora stripa. Opseg – 312 stranica velikog formata u tvrdom uvezu.
Sadržaj: studija V. Krulčića “Andrija Maurović – nepretenciozni genije“; stripovi: “Podzemna carica“, “Trojica u mraku“, “Sedma žrtva“, “Lutalica Chagos“, “Grob u prašumi“, “Meksikanac“, “Cvijet u kamenu” i “Posljednja petorica“; stripografija; izbor važnijih radova o životu i strip-stvaralaštvu A. Maurovića; te bilješke Alda Klimana (urednika) i Mire Sinovčića (grafička oprema). Monografija je tiskana u tri tisuće primjeraka. Promocije su održane u Beogradu (Kulturni centar Beograda), a kasnije u Vinkovcima (na Salonu jugoslavenskog stripa) i u Zagrebu (Muzejski prostor).
O monografiji “Maurović” su, među ostalim, pisali Darko Glavan, Vasa Pavković, Ivica Ivanišević, Maja Razović, Zoran Đukanović, Stanko Lasić, Karim Zaimović… -
Zagrebačka rock grupa “Aerodrom” je svoj peti studijski album upravo u spomen na Maurovića nazvala “Trojica u mraku“, a omotom same ploče – kojeg je likovno oblikovao fotograf Dražen Kalenić – dominira karakterističan kadar iz stripa s Danom i konjem Satanom.
-
Na naslovnoj stranici kataloga 3. Salona jugoslavenskog stripa (koji je održan u Vinkovcima, 7, 8 i 9. studenoga), a isti motiv nalazimo i u Biltenu manifestacije, dominiraju likovi Starog Mačka i Kobre (junaka istoimenog stripa crtača Branislava Kerca), zapravo su skoro u identičnoj pozi.
-
Maurović je predstavljen na tematskoj izložbi “NOB u jugoslovenskom stripu” koja je 19. studenog otvorena u Galeriji Doma JNA u Beogradu. Autori izložbe su Zdravko Zupan i Zoran Đukanović, a na otvaranju je govorio Žika Bogdanović. Izloženi su slijedeći umjetnikovi stripovi: “Protiv smrti“, “Brodolomci na otoku Mega“, “Rankov odred“, “Posljednja petorica“, “Vreme odvažnih” i “Istinite priče o malim borcima“.
-
I naposlijetku, krajem 1986. u tisak je otišao strip-album (u tvrdom uvezu), treći po redu, sada crno-bijeli, u kojem su sakupljeni sva tri stripa s Barba Ivom i Nikom kao glavnim junacima: “Blago Fatahive“, “Brod buntovnika” i “Tajanstveni kapetan“. Scenarist (u samom albumu, nažalost nije atribuiran) – Rudi Aljinović. Nakladnik – “Dečje novine“. Naklada – deset tisuća primjeraka, koji su – prema napomeni iz impresuma knjige – otisnuti u siječnju slijedeće godine.