“Milan Blenton” i ostali

Intervju Milana Trenca u Patku, broj 1, str. 31, svibanj, 1986

Patak 1, Intervju Milan Trenc

Patak 1, Intervju Milan Trenc

MILAN TRENC“Milan Blenton” i ostali
Milan Trenc je rođen 1962. godine u Zagrebu. Završio je Školu primijenjene umjetnosti a zatim studirao režiju na filmskoj Akademiji (trenutno je apsolvent). Iako se vrlo rano javlja sa svojim stripovima (u omladinskoj štampi), tek odnedavno njegovi radovi se redovitije objavljuju.
Trenc je pripadnik najmlađe generacije jugoslavenskih crtača, a njegov crtež krasi originalnost i svježina, izraziti grafizam i moderan senzibilitet s »patinom« pedesetih godina.
»Blentoni« su zamišljeni kao multimedijalni projekt« kaže Trenc i nastavlja: »Goran Pirš piše radio-drame koje se redovito emitiraju na Omladinskom radiju 101. Muziku piše Davor Slamnig, a nedavno je bio i jedan spot u »Stereoviziji«. Pirš je moj dugogodišnji prijatelj, pa smo došli na ideju da od Blentona napravimo strip. Strip je krenuo u je sen 1985. u »Studentskom listu« i išao paralelno s radio-dramama. Morao sam skraćivati i mijenjati tekst drame i tako ga adaptirati za strip. Brojna pisma koja stižu u »SL« pokazuju da je »Milan Blenton« osvojio široke mase. Štampali smo i reklamni materijal – postere i bedževe. Uradio sam i likovnu opremu za muzičku kazetu sa songovima iz »Blentona« (izdana je u privatnoj nakladi od desetak primjeraka). Trenutno se priprema i kazališna predstava,… sve u svemu, čini mi se da je to prvi put kod nas da je neka ideja profurana kroz sve medije.
– Ti si prvi puta skrenio pažnju na sebe stripom »Maljčiki« – adaptacijom poznate pjesme grupe »Idoli«. Čak je i Igor Kordej u jednom intervjuu izjavio da je tvoja verzija bolja od njegove. Naime, dok je on ilustrirao pojedine stihove, ti si dao svoju interpretaciju…
»DA… Ja sam zapravo oduvijek imao neku sklonost prema likovnom izrazu tzv. Soc-realizma. »Maljčiki« su tako bili samo dobar povod da izrazim ono što je bilo u meni, bez obzira na pjesmu. Inače, mislim da je taj strip prošao prilično nezapaženo…«
– Mislim da je »KOSCAK« tvoj do sada najzreliji rad…
»To je strip kojeg sam crtao »brash-brash« tehnikom. Zamislio sam ga kao album od 44 stranice, za sada je gotova samo prva epizoda. Želio sam postići atmosferu holivudskih krimića 50-tih godina, iako je to naučno-fantastična priča o zamjeni ljudskih osjetila. Ambijenti u »Koscaku« su autentični zagrebački trgovi i ulice…«
– Pošto ističeš svoju naklonost pedesetim godinama, pretpostavljam da i eventualne uzore nalaziš u klasičnom stripu…?
»Za mene je Milton Caniff najprvija liga, fascinira me njegov crtež izrađen kistom. Općenito, više mi se sviđa američki klasični strip (do 50-te) nego evropska tradicija. Zato i mislim da je »Blenton« strip koji ima budućnost – to je izrazito narativan strip u kome je likovnost podređena sadržaju, a takvih je stripova kod nas malo«.
– Što misliš o kolegama iz svoje generacije na kojima je u neku ruku budućnost jugoslavenskog stripa?
»Grozno je da se nakon »Novog kvadrata« pojavilo vrlo malo kvalitetnih crtača. Mislim da je tome razlog što se vrlo malo toga objavljuje, čak ni omladinska štampa nije otvarala svoje stranice mladima, a stripa (kao i rocka) nema bez tržišta. Dogodio se i jedan pomak – i autori i izdavači su se okrenuli stripovima dužim od jedne table, a to je pred mlade postavilo dva velika problema – napisati kvalitetan scenario i nacrtati odjednom 20-tak tabli.
– Kako procjenjuješ rad grupe ZOTT?
»Nisam previše upoznat s njihovim radom, ali čini mi se da se tu više radi o umjetničkom eksperimentu nego o stripu. Umjetnost koja nije ljudima potrebna, vrlo je sumnjiva. Strip se radi za ljude, mora ih zainteresirati i zabaviti. Smatrat ću da sam napravio dobar strip kada se on bude sviđao i stručnjacima, ali i kada ga stric moga prijatelja s guštom pročita nakon obilatog ručka.
– Baviš se i ilustracijom…
»Ne volim crtati »za svoju dušu«. Ilustracija mi odgovara jer je naručena (dakle, bit će objavljena) i što je to rad na temu koja je zadana. Za mene je najugodniji osjećaj kada vidim svoj crtež odštampan, jer smatram da sve mora imati upotrebnu vrijednost, izložbe su tek nužno zlo. Dok je vrijedilo, slikarstvo je nastajalo ili po priči ili po prirodi. Pojavom fotografije, slikarstvo se okrenilo eksperimentu i u tu nastalu prazninu je uskočio strip i ilustracija. Danas svi koji znaju crtati bježe od slikarstva jer je ono prevaziđeno i još se samo vještački održava«.
– Kakvi su ti planovi za budućnost? Što sada radiš?
»Osim »Koscaka« i »Blentona« pripremam jedan strip o letačima kaskaderima, radnja će biti smještena u 30-te godine. Radim i jedan animirani spot o Blentonu u okviru crtanog filma »Utakmica« Krešimira Zimonića. Za »Start« crtam ilustracije, a za dječji list »Kurir« osim ilustracija crtam i posebnu epizodu »Milana Blentona« prema vlastitom scenariju.

Vladimir Dimić

Tekstovi su vlasništvo “Patka” i svih njegovih pravnih sljedbenika.