Više od dvjestotinjak ljudi (poimence ih navodimo) je pisalo o Mauroviću, od toga skoro četvrtina je – ženskog spola!

Kada sam se u svojim srednjoškolskim danima, u drugoj polovici 70-ih, strasno počeo zanimati za Andriju Maurovića, naravno i za strip “u cjelini”, najveći problem s kojim sam se tada susreo je bio – nepostojanje literature. Kako o samom umjetniku, tako i o devetoj umjetnosti. Časopis “Pegaz“, Rustemagićeva knjiga “Čudesni svijet stripa” i katalog izložbe …
Nastavite čitati Više od dvjestotinjak ljudi (poimence ih navodimo) je pisalo o Mauroviću, od toga skoro četvrtina je – ženskog spola!

Na prvoj tematskoj izložbi koju sam napravio u svojstvu kustosa “Zagrebački strip 1935 – 1941.” (Galerija Nova, 1985.) prvi su put javno izložene originalne strip-table Maurovića i Neugebauera

26. ožujka 1985. prisustvovao sam u Studentskom kulturnom centru u Beogradu otvaranju izložbe “Beogradski strip 1935. – 1985.“, čiji su autori bile moje drage kolege, pa i prijatelji Zdravko Zupan (nažalost, pokojni) i Zoran Đukanović. Dva dana kasnije, isto u SKC-u bio je priređen okrugli stol na temu “Pedeset godina jugoslavenskog stripa“. Organizatori su ovaj …
Nastavite čitati Na prvoj tematskoj izložbi koju sam napravio u svojstvu kustosa “Zagrebački strip 1935 – 1941.” (Galerija Nova, 1985.) prvi su put javno izložene originalne strip-table Maurovića i Neugebauera

“Bubica”, “Kockica” i uopće stvaralaštvo Zvonimira Pliskovca manje je poznati dio povijesti domaćeg stripa 70-ih i 80-ih godina

Kada je objavljeno da je uz Joška Marušića, kao dobitnika nagrade “Andrija Maurović” za životno djelo na području hrvatskog stripa za 2021. godinu, stručni žiri udruge “Art 9” dodjelio i specijalno priznanje – riječaninu Zvonimiru Pliskovcu, njegovo ime je za popriličan broj ljudi iz svijeta stripa predstavljalo “misterij”. Čuli su za njega, ali nisu baš …
Nastavite čitati “Bubica”, “Kockica” i uopće stvaralaštvo Zvonimira Pliskovca manje je poznati dio povijesti domaćeg stripa 70-ih i 80-ih godina

Tragom Maurovića

Svaki pokušaj vrednovanja nekog relevantnijeg autorskog opusa susreće se sa zamkama sinhronije i dijahronije, odnosno konteksta svetske i domaće lokalne scene u periodu u kome je nastao i u kome deluje. Pod pretpostavkom da i dalje deluje. Opus Andrije Maurovića vrlo je ilustrativan primer za to. Mesto najznačajnijeg jugoslovenskog autora stripa u relacijama predratnog svetskog …
Nastavite čitati Tragom Maurovića

Bjažić, Jules, Bordo, Beker, Dragić, Reisinger, Aljinović, Lordanić, Kunc, Đaniš, Zimonić i Ilić dosadašnji su laureati nagrade “Andrija Maurović” za životno djelo

Odmah po osnivanju (danas već davne 2009. godine) udruga “Art 9” je, na moj prijedlog, utemeljila nagradu “Andrija Maurović” za životno djelo na području hrvatskog stripa. Nikakvih dvoumljenja nismo imali – nagradu smo (bez pardona!) nazvali po našem najboljem i najvažnijem crtaču stripova, najuvaženijem hrvatskom i jugoslavenskom stripašu svih vremena, ujedno i umjetniku koji je …
Nastavite čitati Bjažić, Jules, Bordo, Beker, Dragić, Reisinger, Aljinović, Lordanić, Kunc, Đaniš, Zimonić i Ilić dosadašnji su laureati nagrade “Andrija Maurović” za životno djelo

Prijedlog za monografiju ili antologiju “Modra lasta i strip”, a povodom skorašnje 55-godišnjice izlaženja ovog dječjeg lista u okrilju “Školske knjige”

“Školska knjiga” nesumljivo je jedan od najvećih, najmoćnijih i najbogatijih hrvatskih izdavača. U pretvorbi je njezin vlasnik postao prof. Ante Žužul, a “šefica” izdavaštva je Miroslava Vučić. Među svemu ostalome, “Školska knjiga” izdaje “Modru lastu” (od 1967.) i “Smib” (od samog osnivanja – 1970. godine), dva dječja lista, oba namijenjena učenicama i učenicima osnovnih škola. …
Nastavite čitati Prijedlog za monografiju ili antologiju “Modra lasta i strip”, a povodom skorašnje 55-godišnjice izlaženja ovog dječjeg lista u okrilju “Školske knjige”